1 Corinthians 6

Niŋgi nuŋgo Kristen was bei qa anjam bei soqnim a oqnsib anjam pegiyo talq osib giloqnaib

1Nuŋgo kumbra uge bei agiende. Nuŋgo ambleq di tamo qudei naŋgi Kristen was bei qa anjam soqnim a oqnsib anjam pegiyo talq osi giloqnsib anjam pegiyo tamo naŋgi Qotei qaliesai qaji naŋgo ulatamuq di tigelteqnub. Naŋgi a oqnsib Qotei aqa tamo uŋgasari naŋgo ulatamuq di tigeltosaieqnub. Naŋgo kumbra uge deqa naŋgi jemainjrosaieqnu. 2Iga Qotei aqa segi tamo uŋgasari unum deqa mondoŋ iga na tamo kalil mandamq endi unub qaji naŋgo une qa peginjrqom. Di niŋgi qaliesai kio? Iga degyqom deqa kiyaqa niŋgi segi na nuŋgo Kristen was naŋgo anjam kiñilala qa naŋgi peginjrqa keresai? 3Mondoŋ iga na laŋ aŋgro naŋgo une qa dego peginjrqom. Niŋgi di qaliesai kio? Iga degyqom deqa e endegsi are qalonum. Iga mandam endeqa anjam kalil dego pegiyqa kere. 4Deqa nuŋgo ambleq di tamo qudei naŋgi anjam bei soqnim kiyaqa naŋgi anjam pegiyo tamo Qotei qaliesai qaji naŋgi qa gileqnub? Tamo naŋgi di Kristen tamo sai. 5Niŋgi nuŋgo kumbra deqa jemaiŋgwajqa deqa e na anjam endi niŋgi merŋgonum. Nuŋgo ambleq di powo tamo bei unu kio? Soqnim Kristen was bei a was bei qa anjam soqnim powo tamo dena naŋgo anjam pegiyqa kere kio? 6Ariya kiyaqa Kristen was bei a was bei oqnsiq anjam pegiyo tamo naŋgi Kristus qa naŋgo areqalo siŋgilatosaieqnub qaji naŋgi qa giloqnsiq naŋgo ulatamuq di tigelteqnu?

7Niŋgi nuŋgo Kristen was naŋgi qa anjam soqnim naŋgi oqnsib anjam pegiyo tamo naŋgi qa gileqnub nuŋgo kumbra di uge. Nuŋgo kumbra dena niŋgi Kristus aqa kumbra dauryqajqa olo uratoqnsib uloŋeqnub. Niŋgi nuŋgo Kristen was bei qa anjam soqnim, uŋgum, niŋgi a uratib une eŋgem. Niŋgi a uratib nuŋgo iŋgi iŋgi bajiŋem. 8Ariya niŋgi degyosaieqnub. Niŋgi segi olo nuŋgo Kristen was naŋgi une enjroqnsib naŋgo iŋgi iŋgi bajiŋetnjreqnub. Nuŋgo kumbra di uge.

9Tamo naŋgi kumbra uge uge yeqnub qaji naŋgi Qotei na joqsim taqatnjrqasai. Osim a naŋgo Mandor Koba sqasai dego. Di niŋgi qaliesai kio? O was qu, niŋgi na nuŋgo segi jejamu gisaŋyaib. Tamo naŋgi sambala kumbra yeqnub qaji naŋgi ti tamo naŋgi gisaŋ qotei qa loueqnub qaji naŋgi ti tamo naŋgi was bei aqa ŋauŋ jejamu ojeteqnub qaji naŋgi ti tamo naŋgi uŋa wo ŋereŋqa uratoqnsib olo tamo bei wo bei wo ŋereŋoqnsib sambala kumbra yeqnub qaji naŋgi ti tamo naŋgi bajiŋeqnub qaji naŋgi ti tamo naŋgi was bei aqa iŋgi iŋgi qa mamaulnjreqnu qaji naŋgi ti tamo naŋgi ya uge uyoqnsib nanarieqnub qaji naŋgi ti tamo naŋgi was bei yomuiyeqnub qaji naŋgi ti tamo naŋgi was bei aqa silali gisaŋ na yaiyeqnub qaji naŋgi ti tamo deqaji kalil naŋgi Qotei na joqsim taqatnjrqasai. Osim a naŋgo Mandor Koba sqasai dego. 11Nami niŋgi qudei tamo deqaji soqneb. Ariya bunuqna niŋgi are bulyeb deqa Qotei na nuŋgo are miligi yansetŋgosiqa niŋgi aqa segi kumbra boleq di atsiqa Tamo Koba Yesus Kristus aqa ñam na ti gago Qotei aqa Mondor aqa siŋgila na ti niŋgi gereiŋgej. Deqa bini niŋgi aqa ŋamgalaq di tamo bole une saiqoji unub.

Nuŋgo jejamu di Qotei aqa Mondor aqa segi tal

12Kristen tamo qudei naŋgi mareqnub, “E kumbra kalil yqa kere.” Di naŋgi bole mareqnub. Ariya ni kumbra kalil di yqam dena ni aqaryaimqa keresai. Bole, e kumbra kalil yqa kere. Ariya e kumbra bei aqa sorgomq di sqasai. Yim a na e taqatbqasai. 13Tamo qudei naŋgi mareqnub, “Uyo iŋgi aqa wau agi aisim meneq di sqajqa. Mene aqa wau agi iŋgi uyqajqa.” Di naŋgi bole mareqnub. Ariya mondoŋ Qotei na uyo iŋgi ti mene ti di kalil torei kobotqas. Ariya gago jejamu di sambala kumbra yqajqa sai. Gago jejamu di Tamo Koba Yesus aqa. A segi na taqateqnu. 14Qotei aqa siŋgila na a Tamo Koba Yesus subq na tigeltej. Deqa mondoŋ a na iga dego tigeltgwas.

15Nuŋgo segi segi jejamu di Kristus aqa jejamu qujai. Di niŋgi qaliesai kio? Deqa e Kristus aqa jejamu di osiy sambala uŋa aqa jejamuq di betertqai di kumbra bolesai. 16Tamo bei a sambala uŋa wo beterqab di a uŋa de wo jejamu qujaitosib sqab. Di niŋgi qaliesai kio? Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, “Tamo bei aqa ŋauqali wo beterosib naŋgi jejamu qujaitosib sqab.” 17Ariya tamo bei a Tamo Koba Yesus wo beterqab di naŋgi aiyel Mondor qujai ti sqab. 18Deqa was qu, niŋgi gaigai sambala kumbra uratoqnsib isaq giloqniye. Une kalil tamo naŋgi yeqnub qaji di naŋgo jejamuq di beterosaieqnu. Ariya tamo naŋgi sambala kumbra yeqnub di kumbra dena naŋgo jejamuq di beteroqnsiq naŋgo jejamu ugeteqnu. 19Nuŋgo jejamu di Qotei aqa Mondor aqa segi tal. Qotei a segi na Mondor di niŋgi eŋgej deqa a nuŋgo miligiq di unu. Niŋgi di qaliesai kio? Nuŋgo jejamu di nuŋgo segi jejamu sai. Di Qotei aqa jejamu. 20Qotei a awai kobaquja na niŋgi awaiŋgej. Deqa kumbra kalil niŋgi yeqnub qaji di niŋgi Qotei aqa ñam soqtqa maroqnsib yoqniye.

Copyright information for BOJ